Džuma-namaz (Kako se klanja Dzuma) sve na jednom mestu

Uzvišeni Allah je petak učinio odabranim danom i propisao da se u njemu obavlja džuma namaz, kako stoji u kur'anskom ajetu: “O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite, to vam je bolje, neka znate!” (Suretu-l-Džumua, 9. ajet), a Poslanik a.s. kaže: “Džuma je obaveza svakome, osim: maloljetnoj djeci, ženi, robu i bolesniku”, a u drugim predajama se spominje još i musafir, to jest putnik. 

Imajući u vidu pomenute, potpuno jasne kur'anske i hadiske poruke, potpuno je jasna i opravdana reakcija našeg čitaoca, ali i mnogih drugih, sa kojima se susrećemo svakodnevno, u pogledu načina obavljanja džume namaza, a konkretno broja rekata.

Činjenica je da u svim našim ilmihalima, to jest udžbenicima za vjersku pouku, stoji da je broj rekata džume namaza 16 i to: 4 suneta, 2 farza, 4 suneta, 4 ahiri zuhra i 2 sunnetil vakta.

Međutim, kada se pogleda malo dalje i potraže argumenti za sve pomenuto, teško se oni mogu naći za sve nabrojane rekate, pa se postavlja pitanje o čemu se zapravo radi?

Kada se govori o broju rekata džume namaza u hanefijskom fikhu, jasno stoji da džuma ima 2 rekata farza, u čemu se slaže i sva ostala islamska ulema. Što se tiče broja rekata suneta, hanefije kažu da džuma ima 4 rekata suneta, koji se obavljaju prije farza i prije džumanske hutbe i 4 rekata suneta poslije obavljenog farza.

Od Ebu Ejjuba el-Ensarija se prenosi da je rekao: “Allahov Poslanik a.s. je klanjao nakon nastupanja podnevskog vremena 4 rekata suneta, pa sam ga upitao: - Kakav je to namaz koji stalno klanjaš? On je odgovorio: „Ovo je sat kada se otvaraju nebeska vrata, pa volim da mi se u njemu podignu dobra djela.” 

U drugom hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, Poslanik a.s. kaže: “Kada neko od vas bude klanjao džumu, neka poslije klanja četiri rekata.” (Hanefijski fikh, str.: 397-398)

Iz svega pomenutog se može zaključiti da je džuma namaz zamjena za podne, tako da oni koji su obavezni klanjati džumu, a to su svi pametni i punoljetni muški pripadnici islama, koji su u svom mjestu boravka, za koje ne postoji nikakva opravdana smetnja koja ih sprječava da džumu namaz obave u džematu, ne mogu tu svoju dužnost zamijeniti klanjanjem podne namaza. Što se tiče broja rekata, hadisi jasno ukazuju da je broj rekata 4 prije farza, 2 farza i 4 rekata suneta nakon džumanskog farza. U nekim djelima se spominju i 2 rekata suneta nakon farza. 

Ono što je sasvim sigurno jeste da osoba koja obavi dva rekata džumanskog farza za imamom, ili prispije na farz, obavila je džumu i sa nje je spala obaveznost klanjanja podne namaza. Podne namaz su dužni klanjati oni koji nisu bili u prilici klanjati džumu, kao i svi oni koji su oslobođeni od džume namaza, a to su: žene, maloljetna djeca, bolesnici, osobe koje nisu u mogućnosti prispijeti u džemat zbog nepostojanja džamija u mjestu stanovanja, osobe koje su spriječene vremenskim neprilikama i sl.

Što se tioče ostalih rekata, koji se navode kao sastavni dio džume, za njih se ne može reći da su zaista sastavni dio nje, jer se ne spominju. Međutim, obzirom da se radi o namazu, onda to ni u kom slučaju ne škodi onome koji ih obavlja. Naprotiv, onaj ko ih obavlja imat će dodatnu nagradu za onoliko rekata koliko je obavio.

Ako se postavi pitanje na osnovu čega su svrstani u sastavni dio džume, možemo reći da je naša domaća ulema naslijedila od ranije uleme takav stav, koji se zvanično još uvijek ne mijenja. Mada, kada se posmatra naša današnja ulema, rijetko ćemo naći one koji praktično slijede taj stav, osim u slučaju kada predvode džemat.

Zapravo je riječ, na osnovu onoga što je meni poznato po ovom pitanju, o ranijim stavovima islamske uleme, po kojima je za ispravnost džume bilo potrebno da se obavlja za vrhovnim poglavarom, ili onim kojeg on odredi, i to na jednom mjestu. Nakon toga je ovaj stav ublažen, pa je uslovljeno da se džuma može klanjati i na više mjesta, ali u različitim krajevima, to jest gradovima, ali da se u jednom gradu mora klanjati na jednom mjestu. Tako, svi oni koji nisu bili u mogućnosti klanjati džumu za vrhovnim poglavarom ili njegovim izaslanikom, morali su klanjati podne namaz.

Otuda je, vjerovatno, i bojaznost kasnije uleme iz vremena kada se broj pripadnika islama mnogostruko uvećao i kada se je opravdano uvećao i broj mjesta na kojima se klanja džuma, tako da se u jednom gradu klanjalo na više mjesta i ne samo u gradu, već i u većim selima, tako da je prihvaćena mogućnost obavljanja džume na više mjesta, ali je sa druge strane, iz bojaznosti da ona ne bude kabul, ostavljeno podne da se klanja nakon džume, jer ukoliko džuma ne bude primljena, tu je podne koje će u tom slučaju biti obavezno, te su rekati podne namaza pripojeni džumi kao sastavni dio.

Neprihvatljivo je da čovjek sumnja u svoj namaz po pitanju da li će biti kabul ili neće, ukoliko ga je obavio onako kako je potrebno, kao što je neprihvatljivo bilo kakvo dodavanje koje je suprotno sunnetu Poslanika a.s.

Ali je neprihvatljivo i sprječavanje onoga ko želi obaviti određeni broj rekata da to učini, jer će klanjač time samo uvećati svoju nagradu kod Allaha dž.š.

U svakom slučaju, broj rekata nije stvar zbog koje trebamo kritikovati jedni druge, niti zamjerati jedni drugima na bilo koji način. Ono što trebamo nastojati jeste da što je moguće više namaza sa više rekata klanjamo, da se ne zadovoljavamo samo onim što je stroga dužnost - farz, bez obzira što ćemo time izvršiti svoju dužnost, jer pored izvršenja obaveze ne smijemo zaboraviti da svaku takvu priliku iskoristimo za uvećanje broja rekata koji su na stepenu sunneta, jer će nam oni, inšallah, biti zalog kod Uzvišenog Allaha na Sudnjem danu, kojim će se potirati naši grijesi.

Neka svako pođe od sebe i neka bude objektivan pa neka sebi kaže da li je toliko dobar musliman da mu osim farza i ponekog suneta više nije potrebno za potiranje grijeha i ulazak u Džennet.

Poslanik a.s., kome je Allah dž.š. zagarantovao Džennet, pored dnevnih suneta, čitavu noć, ili njen dio, provodio je u obavljanju dobrovoljnog namaza, a gdje smo mi u odnosu na njega a.s. i da li je nama neko zagarantovao Džennet!?
KAKO SE KLANJA DŽUMA- NAMAZKlanja se petkom u podnevskom vremenu. Može se klanjati samo u džematu.
Ima  16  rekata.
Nakon što se prouči ezan... svi prisutni prvo klanjaju sunnet, koji se zanijeti:  
Nevejtu  en  usallije  lillahi  te'ala salate  sunnetil- džumu'ati  edaen  mustakbilel  kibleti  Allahu  ekber!
Ima četiri rekata, a uči se sljedeće:
1. rekat: Subhaneke – euza – bismilla – fatiha – sura
2. rekat: bismilla – fatiha – sura
Sjedenje: et-tehijjat
3. rekat: bismilla – fatiha – sura
4. rekat: bismilla – fatiha – sura.
Sjedenje: et-tehijjat, salavati, dova i selam.
Poslije sunneta mujezin prouči ezan, a imam (hatib) održi hutbu.
Nakon hutbe klanja se farz koji se zanijeti:
Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate fardil- džumu'ati edaen mustakbilel kibleti iktedejtu
bihazel imami  Allahu  ekber!
Ima dva rekata i moče se klanjati samo za imamom (u džematu), a uči se sljedeće:
1. rekat: subhaneke – euza – bismilla – fatiha – sura
2. rekat: bismilla - fatiha – sura.
Sjedenje: et-tehijjat, salavati, dova i selam.
Nakon farza klanja se četiri rekata sun-sunneta, a zanijeti se:
Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sun-sunnetil- džumu'ati edaen mustakbilel kibleti Allahu ekber!Klanja se isto kao i džumanski sunnet:
1. rekat: Subhaneke – euza – bismilla – fatiha – sura
2. rekat: bismilla – fatiha – sura
Sjedenje: et-tehijjat
3. rekat: bismilla – fatiha – sura
4. rekat: bismilla – fatiha – sura
Sjedenje: et-tehijjat, salavati, dova i selam.

Zatim, klanjamo četiri rekata Ahiri zuhra, i to na isti način kao što klanjamo farz u podne- namaza, ali bez ikameta. Zanijeti se:
Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate ahiriz- zuhri edaen mustakbilel kibleti Allahu ekber!
1. rekat: Subhaneke – euza – bismilla – fatiha – sura
2. rekat: bismilla – fatiha – sura.
Sjedenje: et-tehijjat
3. rekat: bismilla – fatiha 
4. rekat: bismilla – fatiha 
Sjedenje: et-tehijjat, salavati, dova i selam.

Na kraju se klanjaju dva rekata koji se zanijete sunnetil- vakti:
Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sunnetil- vakti edaen mustakbilel kibleti Allahu ekber!
1. -Subhaneke – euza – bismilla – fatiha – sura
2. -bismilla – fatiha – sura
Sjedenje: et-tehijjat, salavati, dova i selam.
Poslije namaze se prouči zikr ( sa tespihom ) i dova.

Share on Google Plus

About Admin Team

This is a short description in the author block about the author. You edit it by entering text in the "Biographical Info" field in the user admin panel.